Bez vidljivih razultata azila u Prači
Dok Sarajlije s nestrpljenjem iščekuju da na teren, napokon, izađu ekipe zadužene za hvatanje pasa lutalica te na njihovo odvoženje u azil u Praču, čopori životinja i dalje svakim danom napadaju prolaznike i siju strah u naseljima. Ljudi se boje izaći iz domova ili pustiti djecu vani bez nadzora. Tako su u ulici Hasana Sušića, u naselju Breka, psi napali djevojčicu na putu ka školi. Dvanaestogodišnja A. K., kako nam je kazao njen otac, krenula je na nastavu, a čopor od desetak životinja potrčao je prema njoj odmah nakon što je izašla iz haustora. Ona im je, na svu sreću, uspjela umaći i vratiti se u haustor, ali je, prema riječima njenog oca, pretrpjela veliki strah i šok.
I drugi stanari ove ulice požalili su nam se da njihova djeca ne mogu nigdje izaći, pa ni na igralište, jer su u strahu od pasa koji se okupljaju oko kontejnera i stalno vrebaju prolaznike. Aida Korjenić kaže da ovakva situacija nije nimalo bezazlena i pita se zašto niko ne sklanja pse s ulica.
Veliki problem prave KJKP-u jer raznose smeće.Hodaju u čoporu, raznose smeće po ulici i po cijeli dan se okupljaju na obližnjoj livadi.I u Gradačačkoj ulici na Čengić-Vili isti je problem.
- Nisu nimalo bezazleni, a navečer se od njihovog laveža ne može zaspati. Ja sam stopostotni invalid i ne mogu se normalno kretati, a kamoli bježati ako me napadnu. Ne znam više šta da radim da se zaštitim - kaže stanar iz Gradačačke ulice.U Prači 50 pasa
Amela Turalić, rukovodilac prihvatilišta u Prači, kaže da je u azil do sada smješteno 50 životinja, a prioritet su agresivni psi.
- Gotovo sve ulice u Kantonu nalaze se na našem spisku. Tu su i padinski dijelovi koji nisu baš pristupačni, a najgore je na Sedreniku i u Logavinoj ulici, gdje je teško uhvatiti poludivlje pse. Naše ekipe obilaze kritična područja oko škola, vrtića, parkova... U narednim danima hvatat ćemo agresivne pse u Novom Sarajevu - ističe Turalić. (Dnevni Avaz)
I drugi stanari ove ulice požalili su nam se da njihova djeca ne mogu nigdje izaći, pa ni na igralište, jer su u strahu od pasa koji se okupljaju oko kontejnera i stalno vrebaju prolaznike. Aida Korjenić kaže da ovakva situacija nije nimalo bezazlena i pita se zašto niko ne sklanja pse s ulica.
Veliki problem prave KJKP-u jer raznose smeće.Hodaju u čoporu, raznose smeće po ulici i po cijeli dan se okupljaju na obližnjoj livadi.I u Gradačačkoj ulici na Čengić-Vili isti je problem.
- Nisu nimalo bezazleni, a navečer se od njihovog laveža ne može zaspati. Ja sam stopostotni invalid i ne mogu se normalno kretati, a kamoli bježati ako me napadnu. Ne znam više šta da radim da se zaštitim - kaže stanar iz Gradačačke ulice.U Prači 50 pasa
Amela Turalić, rukovodilac prihvatilišta u Prači, kaže da je u azil do sada smješteno 50 životinja, a prioritet su agresivni psi.
- Gotovo sve ulice u Kantonu nalaze se na našem spisku. Tu su i padinski dijelovi koji nisu baš pristupačni, a najgore je na Sedreniku i u Logavinoj ulici, gdje je teško uhvatiti poludivlje pse. Naše ekipe obilaze kritična područja oko škola, vrtića, parkova... U narednim danima hvatat ćemo agresivne pse u Novom Sarajevu - ističe Turalić. (Dnevni Avaz)
Azil u Prači
Konacno! u BiH ce se otvoriti azil za pse,ne znam je li za ostale zivotinje,ako vi znate obavijestite nas!Ali evo da podijelimo sa vama ono sto znamo.Ovako,azil ce biti u Praci i gradnja pocinje 1. februara i planirano je da se zavrsi do kraja mjeseca.Azil gradi privata firma iz Vogosce,a biti ce u praci jer za drugo mjesto nemaju ni vremena ni novca.Tu ce biti dvije zgrade duge 200m i siroke 17m.Unuta ce napraviti 640 boksove za pse,bit ce
podijeljene u 16 grupa i u svakoj će biti po 40 pasa. Jedna životinja imat će na raspolaganju oko sedam kvadrata.
Firma "Murai komerc" u gradnju azila, navodno uložit će 1.400.000 KM. Prvih 500 pasa bit će smješteno 1. marta, a nevladine organizacije imat će na raspolaganju 140 mjesta za zbrinjavanje njihovih životinja.
Psi će imati svoje kartone, a njihove fotografije i svi podaci bit će postavljeni i na internet-stranicu. Oni koji ih eventualno budu željeli udomiti imat će sve informacije na jednom mjestu. Komisija koju će oformiti Kanton odlučit će koje životinje treba ukoniti s ulica.
Boravak u azilu i njega jednog psa mjesečno će koštati 157 maraka.Pse sa ulica ce hvatati strucni uniformirani ljudi koji se imati poseban kamion.Navodno ce biti i besplatan broj na koji cemo moci prijavljivati gdje se nalazi copor pasa,razgovori ce biti snimani u slucaju zloupotrebe.Mislim da smo svi svjesni da samo u Sarajevu ima oko 5,000 lutalica,ali je broj 640 boksova savrsen,jer ce pola pasa biti uspavano,radi neizljecive bolesti ili neprihvatljivog i nepopravljivog ponasanja ili mozda cak velike starosti.Mislim da ih je bolje ''ubiti'' na taj nacin nego deranjem koze,stavljenjem petarde u usta,rezanjem sapa,paljenjem itd.Po mom misljenju to je bolje i humanije rijesenje i drago mi je da svi (bar koliko ja znam) podrzavaju izgradnju azila nebitno gdje i drago mi je da ce lutalice iz gradova BiH konacno biti zbrinute (pod tim zbrinute ne mislim ubijene ili bilo sta tog tipa) i ulice ce nam biti cistije,tako da je taj projekt od 1.400.000 KM potpuno isplativ. P.S. cekamo vase komentare! <3
Sjekirom ubio psa jer mu je izgizao sina!?
Stanje dječaka A. K. (5), kojeg je u četvrtak poslijepodne u Modruškoj Munjavi kraj Josipdola po glavi izgrizao pas, i dalje je neizvjesno. Operiran je u Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj u Zagrebu. Neurokirurg dr. Miroslav Gjurašin zaustavio mu je krvarenje u mozgu i uklonio sitne komadiće kosti lubanje koji su dospjeli u mozak. Kirurg dr. Igor Bumči sašio je brojne i velike rane na dječakovoj glavi. Dijete je u petak bilo pri svijesti i nije bilo na aparatima, a stupanj oštećenja mozga tek će se ustanoviti daljnjim pretragama.
Dijete je pas izgrizao toliko jako da su zubi probili lubanju. Navodno je cijelo dvorište bilo krvavo nakon napada psa. Čim su roditelji shvatili što se dogodilo, pozvali su Hitnu pomoć koja je dječaka prevezla u Ogulin, a zatim i u Zagreb. Policija je jučer radila očevid u selu u kojem dječakova obitelj stanuje. Navodno su se otac i majka s dječakom prije nekoliko godina doselili u Modrušku Munjavu kod dječakova djeda, kojem je pas navodno i pripadao.
Prije su živjeli i radili u Rijeci. Kako neslužbeno doznajemo, pas je dječaka izgrizao u dvorištu. U petak se nije znalo zašto je pas napao dijete. Čim je vidio da je dijete stradalo, netko od ukućana, najvjerojatnije otac, psa je zatukao sjekirom.
Jedan od veterinara nam je kazao da zna da je pas uredno cijepljen svake godine. Policija još nije pronašla tijelo psa. Očevid im je otežavao i gusti snijeg koji je zameo dvorište gdje se tragedija odigrala. Obitelj je i u petak bdjela u bolnici uz svoje dijete. Nisu htjeli razgovarati o stravičnom događaju.
Dijete je pas izgrizao toliko jako da su zubi probili lubanju. Navodno je cijelo dvorište bilo krvavo nakon napada psa. Čim su roditelji shvatili što se dogodilo, pozvali su Hitnu pomoć koja je dječaka prevezla u Ogulin, a zatim i u Zagreb. Policija je jučer radila očevid u selu u kojem dječakova obitelj stanuje. Navodno su se otac i majka s dječakom prije nekoliko godina doselili u Modrušku Munjavu kod dječakova djeda, kojem je pas navodno i pripadao.
Prije su živjeli i radili u Rijeci. Kako neslužbeno doznajemo, pas je dječaka izgrizao u dvorištu. U petak se nije znalo zašto je pas napao dijete. Čim je vidio da je dijete stradalo, netko od ukućana, najvjerojatnije otac, psa je zatukao sjekirom.
Jedan od veterinara nam je kazao da zna da je pas uredno cijepljen svake godine. Policija još nije pronašla tijelo psa. Očevid im je otežavao i gusti snijeg koji je zameo dvorište gdje se tragedija odigrala. Obitelj je i u petak bdjela u bolnici uz svoje dijete. Nisu htjeli razgovarati o stravičnom događaju.
Mali rijecnik kinoloskih pojmova.
Agresivnost - sklonost psa da napada i grize druge životinje i čovjeka. Uzroci tome su često psihičke smetnje.
Autohtona pasmina - Pasmina koja je u davna vremena boravila na određenom teritoriju, gdje se razvila i oblikovala bez pojave mješanaca i bez utjecaja čovjeka.
Dlaka - najkarakterističnija osobina pasmine. Može biti glatka, kratka, svilenkasta, kovrčava, duga, mekana, ravna, valovita, vunasta, oštra, bodljikava, tvrda. Po boji dlaka može biti jednobojna, dvobojna ili trobojna. Također može biti s paležom, tigrasta, harlekinska, s točkicama ili mrljama, pastrvasta i sl.
Greben - točka na leđima psa određena vrhovima lopatica. Visina psa mjeri se od vrha grebena do poda.
Higijena - skup pravila koja pridonose čistoći psa, kao kupanje, češljanje, četkanje, čišćenje od nametnika, pravilna prehrana, šetnje.
Hod - manje više karakterističan način kretanja psa. Dio je osobnosti svakog psa i vrlo važan za lovačke pasmine, koje skaču i trče, često po neprohodnim terenima.
Instinkt - prirođena sklonost, neovisna od inteligencije i obuke, uslijed koje pas "instiktivno" lovi, čuva i vodi stado. Dobar instinkt olakšava obuku psa.
Izložba pasa - priredba na kojoj se izlažu i ocjenjuju čistokrvni psi upisani u rodovnu knjigu, tj. koji imaju rodovnik. Na izložbama ocjenjuju ispitani i ovlašteni suci. Oni na temelju standarda, odobrenog od Međunarodne kinološke federacije (FCI), pregledavaju kod svakog psa: tipičnost za pasminu, boju i kvalitetu dlake, Zubalo, stav nogu i hod, boju očiju i oblik ušiju te opći dojam. Na osnovi tog pregleda sudac daje ocjenu. Psi ocijenjeni odličnom ocjenom mogu dobiti razna prvenstva, od čega su poznate kandidature za prvaka države (CAC) ili za međunarodnog prvaka (CACIB). Na temelju određenog broja tih kandidatura (a kod radnih pasa ocjena na utakmicama) postiže se i naslov međunarodnog šampiona.
Kinofil - svaki ljubitelj i uzgajivač pasa, koji pokazuje zanimanje za uzgoj i usavršavanje pasmine.
Kinolog - osoba koja znanstveno ili stručno proučava probleme usavršavanja uzgoja, pasmina, genetike, nasljednih mana i svih pitanja vezanih za pse.
Kinologija - znanost o psima.
Klub - udruženje uzgajivača, vlasnika i ljubitelja pasa, koji potiču poznavanje, usavršavanje i rasprostranjivanje određene pasmine ili grupe pasmina. Osnivanje kluba je u svijetu obično povezano sa službenim priznanjem neke pasmine.
Mesnato - boje mesa, ružičasto. Odnosi se na nos bez crnog pigmenta, što je dopušteno kod nekih pasmina.
Nasljeđe - biološke osobine koje roditelji prenose na svoje potomstvo po zakonima genetike. Budući da zakoni genetike vrijede za veliki broj primjeraka, kod pasa se s obzirom na mali broj potomstva, ne može sa sigurnošću predvidjeti kakvo će ono biti. Zato je posao uzgajivača da za parenje uzimaju primjerke dobrih fizičkih i psihičkih osobina, kako bi sa što više vjerodostojnosti dobili kvalitetno potomstvo. Voditelji uzgoja na temelju podataka o nasljednim osobinama pojedinih pasa određuju rasplodnjake i daju dozvole za parenje.
Njuška - vrh gubice na glavi psa. Boja njuške varira od pasmine do pasmine i može zavisiti od boje dlake i oznaka.
Noge - služe za kretanje. Prednje noge, propisanih kutova, služe prije svega za podupiranje, dok stražnje, kosijeg položaja i mišićave, služe za pokretanje. Kod kupnje štenadi preporučuje se pažljivo pogledati zglobove, jer ako su natečeni, štene vjerojatno boluje od rahitisa.
Nošenje - vremensko razdoblje u kojem se embrij (zametak) razvija u maternici majke. Kuja nosi (skotna je) 58 do 65 dana, već prema starosti i pasmini, okolini i broju štenaca.
Oči - različite za svaku pasminu. Mogu biti raznih oblika i boja, npr. okrugle, bademaste, ispupčene, kose, duboko usađene itd., dok su po boji (koja najčešće zavisi od boje dlake) svjetlije ili tamnije, crne, smeđe, žute, crvene, boje jantara i sl.
Odgoj - postupak kojimse psa nauči da ne obavlja nuždu u kući, da ne laje bez razloga, da spava na mjestu određenom za to, da nosi povodnik, brnjicu itd.
Okomitost - često se traži u standardu za prednje noge mnogih pasmina, koje moraju biti određenih kutova, a u cjelini daju dojam okomitosti.
Palež - oznake otvoreno riđe boje na određenim mjestima, a to su: iznad očiju, na gubici, na grudima, na nogama.
Pasmina - skup istovrsnih primjeraka (individua) iste vrste ili podvrste, čije se fizičke i psihičke osobine naslijeđuju od generacije do generacije. Većina pasmina su plod umjetne selekcije koju je izvršio čovjek.
Pastrvast - pas kojem je temeljna boja dlake svijetla, a pokrivena je sitnim tamnim točkicama kao u pastrve.
Pedigre (rodoslovlje) - porijeklo psa, poznato u nekoliko generacija.
Pigmentacija - boja tkiva kože psa.
Podgriz - oblik zubala pri kojem je donja čeljust više ili manje uvučena, a ocjenjuje se kao nasljedna greška.
Podvoljak - koža na vratu koja visi u borama, a može biti tipična za pojedine pasmine.
Predgriz - pojava na zubalu kad zubi donje vilice stoje ispred sjekutića gornje vilice (čeljusti). Ako standardom nije propisano, predstavlja tešku grešku.
Psetarnica - mjesto gdje se uzgajaju psi i gdje se vrše parenja, te gdje se prodaje štenad čistokrvnih pasa. Naziv psetarnice prijavljen je nacionalnoj kinološkoj organizaciji, a preko nje i Međunarodnoj kinološkoj organizaciji. Ime psetarnice je zaštićeno, te se dodaje svakom imenu šteneta koje potječe iz nje. Psetarnice pružaju garanciju za kvalitetu štenaca i u času kupnje predaju kupcu rodovnik šteneta.
Radna pasmina - pomaže čovjeku svojim radom koji joj je prirođen ili se stječe školovanjem. Tu spadaju sve lovačke pasmine, službeni psi, pastirski psi, psi za obranu, te svi psi za čuvanje imovine. Neke pasmine moraju položiti radni ispit ako žele steći prvenstvo u radu ili nacionalnom kandidaturom te međunarodnom kandidaturom (CACIT).
Rep - po obliku i po nošenju predstavlja karakteristiku određene pasmine. Može biti kratak (po prirodi ili skraćen), dug, debeo, tanak, nošen visoko ili nisko, svinut sa strane ili zavinut na leđima, kao zastava, kolut, srp, poput vjeverice, vidre, vadičepa, s resama, sabljast itd.
Rodovna knjiga - skup rodovnica koju vodi vrhovna kinološka organizacija u svkoj zemlji.
Rodovnica (rodovnik) - dokument kojim se potvrđuje čistokrvnost nekog psa. U rodovnici su navedeni ovi podaci: ime psa, datum štenjenja, pasmina, boja i oznake, broj registra, uzgajivač, vlasnik, preci do četvrtog koljena.
Standard - skup preciznih pravila koja utvrđuje nacionalna kinološka organizacija zemlje iz koje pasmina potječe. Ona je zadužena za brigu oko uzgoja i unaprijeđenja te pasmine, kako bi se postigla što veća ujednačenost psihičkih i fizičkih osobina pripadnika te pasmine. Svaka pasmina koju je priznala FCI posjeduje svoj standard, koji smije mijenjati samo njena nacionalna organizacija. U standardu su spomenuti: visina, težina, kvaliteta dlake, boja dlake i očiju, građa kostura, oblik lubanje, gubice, ušiju, nogu, mišićje, kretanje, duljina i nošenje repa. U standardu je također utvrđena narav i ponašanje, a naznačene su i greške koje smanjuju vrijednost psa ili ga diskvalificiraju.
Stop (čeoni usjek) - više ili manje vidljiva "stepenica" (usjek) između nosnog hrpta i čela. Stop je kod raznih pasmina više ili manje naglašen.
Školovanje (dresura) - uvježbavanje psa koju izvodi specijalni učitelj (dreser). Psa se može školovati za obranu, za traženje droge ili traga, za čuvanje stada, za vojne svrhe, za vođenje slijepih, te za razne načine pomaganja u lovu.
Tjeranje - kratko razdoblje u kojem se kuja sprema za parenje. Prvi put se pojavljuje najčešće u 7. do 10. mjesecu života, a ponavlja se u pravilu dva puta godišnje.
Toy - engleska riječ za igračku, a u kinologiji označava minijaturnu varijantu one pasmine koja postoji i u većoj varijanti. Tako npr. postoji toy pudla, ali ne i toy chihuahua, koja je i sama sitna.
Trimanje - radnja kojom se skida suvišna dlaka prstima ili specijalnim nožićem (trimerom) i tako uljepšava oblik psa. Vrši se u pravilu u vrijeme mijenjanja dlake, kad je dlaka "mrtva", a trimanje bezbolno.
Uvjetovani refleks - fizičko - psihološki fenomen izazvan spajanjem određenog podražaja s nekom reakcijom. Pas posjeduje znatno asocijativno pamćenje; on u kratko vrijeme nauči povezati neku našu riječ, pokret, zvuk sa svojom reakcijom. Na primjer, povodnik će povezati sa šetnjom, zdjelicu s hranom i slično. Uvjetovani refleksi su od velike pomoći kod dresure pasa.
Uši - važan dio standarda pasmine. Mogu biti kratke, dugačke, nisko ili visoko usađene, velike, male, čitave, podrezane, kao u šišmiša, preklopljene, viseće, uspravne, poluuspravne, ružine i sl.
Zoonoza - bolest koja se od psa prenosi na čovjeka i obratno (tu spadaju bjesnoća, ehinokokoza i tuberkuloza).
Zubalo - potpuno razvijeno sa 10 - 12 mjeseci. Može biti škarasto (najpoželjnije), kliješasto, potpuno (propisano za mnoge pasmine), nepotpuno, uz predgriz ili podgriz.
Autohtona pasmina - Pasmina koja je u davna vremena boravila na određenom teritoriju, gdje se razvila i oblikovala bez pojave mješanaca i bez utjecaja čovjeka.
Dlaka - najkarakterističnija osobina pasmine. Može biti glatka, kratka, svilenkasta, kovrčava, duga, mekana, ravna, valovita, vunasta, oštra, bodljikava, tvrda. Po boji dlaka može biti jednobojna, dvobojna ili trobojna. Također može biti s paležom, tigrasta, harlekinska, s točkicama ili mrljama, pastrvasta i sl.
Greben - točka na leđima psa određena vrhovima lopatica. Visina psa mjeri se od vrha grebena do poda.
Higijena - skup pravila koja pridonose čistoći psa, kao kupanje, češljanje, četkanje, čišćenje od nametnika, pravilna prehrana, šetnje.
Hod - manje više karakterističan način kretanja psa. Dio je osobnosti svakog psa i vrlo važan za lovačke pasmine, koje skaču i trče, često po neprohodnim terenima.
Instinkt - prirođena sklonost, neovisna od inteligencije i obuke, uslijed koje pas "instiktivno" lovi, čuva i vodi stado. Dobar instinkt olakšava obuku psa.
Izložba pasa - priredba na kojoj se izlažu i ocjenjuju čistokrvni psi upisani u rodovnu knjigu, tj. koji imaju rodovnik. Na izložbama ocjenjuju ispitani i ovlašteni suci. Oni na temelju standarda, odobrenog od Međunarodne kinološke federacije (FCI), pregledavaju kod svakog psa: tipičnost za pasminu, boju i kvalitetu dlake, Zubalo, stav nogu i hod, boju očiju i oblik ušiju te opći dojam. Na osnovi tog pregleda sudac daje ocjenu. Psi ocijenjeni odličnom ocjenom mogu dobiti razna prvenstva, od čega su poznate kandidature za prvaka države (CAC) ili za međunarodnog prvaka (CACIB). Na temelju određenog broja tih kandidatura (a kod radnih pasa ocjena na utakmicama) postiže se i naslov međunarodnog šampiona.
Kinofil - svaki ljubitelj i uzgajivač pasa, koji pokazuje zanimanje za uzgoj i usavršavanje pasmine.
Kinolog - osoba koja znanstveno ili stručno proučava probleme usavršavanja uzgoja, pasmina, genetike, nasljednih mana i svih pitanja vezanih za pse.
Kinologija - znanost o psima.
Klub - udruženje uzgajivača, vlasnika i ljubitelja pasa, koji potiču poznavanje, usavršavanje i rasprostranjivanje određene pasmine ili grupe pasmina. Osnivanje kluba je u svijetu obično povezano sa službenim priznanjem neke pasmine.
Mesnato - boje mesa, ružičasto. Odnosi se na nos bez crnog pigmenta, što je dopušteno kod nekih pasmina.
Nasljeđe - biološke osobine koje roditelji prenose na svoje potomstvo po zakonima genetike. Budući da zakoni genetike vrijede za veliki broj primjeraka, kod pasa se s obzirom na mali broj potomstva, ne može sa sigurnošću predvidjeti kakvo će ono biti. Zato je posao uzgajivača da za parenje uzimaju primjerke dobrih fizičkih i psihičkih osobina, kako bi sa što više vjerodostojnosti dobili kvalitetno potomstvo. Voditelji uzgoja na temelju podataka o nasljednim osobinama pojedinih pasa određuju rasplodnjake i daju dozvole za parenje.
Njuška - vrh gubice na glavi psa. Boja njuške varira od pasmine do pasmine i može zavisiti od boje dlake i oznaka.
Noge - služe za kretanje. Prednje noge, propisanih kutova, služe prije svega za podupiranje, dok stražnje, kosijeg položaja i mišićave, služe za pokretanje. Kod kupnje štenadi preporučuje se pažljivo pogledati zglobove, jer ako su natečeni, štene vjerojatno boluje od rahitisa.
Nošenje - vremensko razdoblje u kojem se embrij (zametak) razvija u maternici majke. Kuja nosi (skotna je) 58 do 65 dana, već prema starosti i pasmini, okolini i broju štenaca.
Oči - različite za svaku pasminu. Mogu biti raznih oblika i boja, npr. okrugle, bademaste, ispupčene, kose, duboko usađene itd., dok su po boji (koja najčešće zavisi od boje dlake) svjetlije ili tamnije, crne, smeđe, žute, crvene, boje jantara i sl.
Odgoj - postupak kojimse psa nauči da ne obavlja nuždu u kući, da ne laje bez razloga, da spava na mjestu određenom za to, da nosi povodnik, brnjicu itd.
Okomitost - često se traži u standardu za prednje noge mnogih pasmina, koje moraju biti određenih kutova, a u cjelini daju dojam okomitosti.
Palež - oznake otvoreno riđe boje na određenim mjestima, a to su: iznad očiju, na gubici, na grudima, na nogama.
Pasmina - skup istovrsnih primjeraka (individua) iste vrste ili podvrste, čije se fizičke i psihičke osobine naslijeđuju od generacije do generacije. Većina pasmina su plod umjetne selekcije koju je izvršio čovjek.
Pastrvast - pas kojem je temeljna boja dlake svijetla, a pokrivena je sitnim tamnim točkicama kao u pastrve.
Pedigre (rodoslovlje) - porijeklo psa, poznato u nekoliko generacija.
Pigmentacija - boja tkiva kože psa.
Podgriz - oblik zubala pri kojem je donja čeljust više ili manje uvučena, a ocjenjuje se kao nasljedna greška.
Podvoljak - koža na vratu koja visi u borama, a može biti tipična za pojedine pasmine.
Predgriz - pojava na zubalu kad zubi donje vilice stoje ispred sjekutića gornje vilice (čeljusti). Ako standardom nije propisano, predstavlja tešku grešku.
Psetarnica - mjesto gdje se uzgajaju psi i gdje se vrše parenja, te gdje se prodaje štenad čistokrvnih pasa. Naziv psetarnice prijavljen je nacionalnoj kinološkoj organizaciji, a preko nje i Međunarodnoj kinološkoj organizaciji. Ime psetarnice je zaštićeno, te se dodaje svakom imenu šteneta koje potječe iz nje. Psetarnice pružaju garanciju za kvalitetu štenaca i u času kupnje predaju kupcu rodovnik šteneta.
Radna pasmina - pomaže čovjeku svojim radom koji joj je prirođen ili se stječe školovanjem. Tu spadaju sve lovačke pasmine, službeni psi, pastirski psi, psi za obranu, te svi psi za čuvanje imovine. Neke pasmine moraju položiti radni ispit ako žele steći prvenstvo u radu ili nacionalnom kandidaturom te međunarodnom kandidaturom (CACIT).
Rep - po obliku i po nošenju predstavlja karakteristiku određene pasmine. Može biti kratak (po prirodi ili skraćen), dug, debeo, tanak, nošen visoko ili nisko, svinut sa strane ili zavinut na leđima, kao zastava, kolut, srp, poput vjeverice, vidre, vadičepa, s resama, sabljast itd.
Rodovna knjiga - skup rodovnica koju vodi vrhovna kinološka organizacija u svkoj zemlji.
Rodovnica (rodovnik) - dokument kojim se potvrđuje čistokrvnost nekog psa. U rodovnici su navedeni ovi podaci: ime psa, datum štenjenja, pasmina, boja i oznake, broj registra, uzgajivač, vlasnik, preci do četvrtog koljena.
Standard - skup preciznih pravila koja utvrđuje nacionalna kinološka organizacija zemlje iz koje pasmina potječe. Ona je zadužena za brigu oko uzgoja i unaprijeđenja te pasmine, kako bi se postigla što veća ujednačenost psihičkih i fizičkih osobina pripadnika te pasmine. Svaka pasmina koju je priznala FCI posjeduje svoj standard, koji smije mijenjati samo njena nacionalna organizacija. U standardu su spomenuti: visina, težina, kvaliteta dlake, boja dlake i očiju, građa kostura, oblik lubanje, gubice, ušiju, nogu, mišićje, kretanje, duljina i nošenje repa. U standardu je također utvrđena narav i ponašanje, a naznačene su i greške koje smanjuju vrijednost psa ili ga diskvalificiraju.
Stop (čeoni usjek) - više ili manje vidljiva "stepenica" (usjek) između nosnog hrpta i čela. Stop je kod raznih pasmina više ili manje naglašen.
Školovanje (dresura) - uvježbavanje psa koju izvodi specijalni učitelj (dreser). Psa se može školovati za obranu, za traženje droge ili traga, za čuvanje stada, za vojne svrhe, za vođenje slijepih, te za razne načine pomaganja u lovu.
Tjeranje - kratko razdoblje u kojem se kuja sprema za parenje. Prvi put se pojavljuje najčešće u 7. do 10. mjesecu života, a ponavlja se u pravilu dva puta godišnje.
Toy - engleska riječ za igračku, a u kinologiji označava minijaturnu varijantu one pasmine koja postoji i u većoj varijanti. Tako npr. postoji toy pudla, ali ne i toy chihuahua, koja je i sama sitna.
Trimanje - radnja kojom se skida suvišna dlaka prstima ili specijalnim nožićem (trimerom) i tako uljepšava oblik psa. Vrši se u pravilu u vrijeme mijenjanja dlake, kad je dlaka "mrtva", a trimanje bezbolno.
Uvjetovani refleks - fizičko - psihološki fenomen izazvan spajanjem određenog podražaja s nekom reakcijom. Pas posjeduje znatno asocijativno pamćenje; on u kratko vrijeme nauči povezati neku našu riječ, pokret, zvuk sa svojom reakcijom. Na primjer, povodnik će povezati sa šetnjom, zdjelicu s hranom i slično. Uvjetovani refleksi su od velike pomoći kod dresure pasa.
Uši - važan dio standarda pasmine. Mogu biti kratke, dugačke, nisko ili visoko usađene, velike, male, čitave, podrezane, kao u šišmiša, preklopljene, viseće, uspravne, poluuspravne, ružine i sl.
Zoonoza - bolest koja se od psa prenosi na čovjeka i obratno (tu spadaju bjesnoća, ehinokokoza i tuberkuloza).
Zubalo - potpuno razvijeno sa 10 - 12 mjeseci. Može biti škarasto (najpoželjnije), kliješasto, potpuno (propisano za mnoge pasmine), nepotpuno, uz predgriz ili podgriz.
Pas isetao iz dvorista i izgrizao 10-godišnju djevojcicu
SPLIT - U Kostanjama pored Omiša jučer kasno poslijepodne pas je ugrizao 10-godišnju djevojčicu.
Pas, vlasništvo 59-godišnje Marije M., išetao je iz dvorišta na ulicu i za desnu potkoljenicu ugrizao djevojčicu. Srećom, samo je lakše ozlijeđena, tj. ogrebena joj je koža.
Policija će vlasnicu psa prekršajno prijaviti jer ga je ostavila bez nadzora.
Izvor: Vecernji.hr
Pas, vlasništvo 59-godišnje Marije M., išetao je iz dvorišta na ulicu i za desnu potkoljenicu ugrizao djevojčicu. Srećom, samo je lakše ozlijeđena, tj. ogrebena joj je koža.
Policija će vlasnicu psa prekršajno prijaviti jer ga je ostavila bez nadzora.
Izvor: Vecernji.hr
Iako psi žive u očajnim uvjetima zasštitarima su ruke vezane.
Branimira i Mirijana u Drvaru osnovale su udrugu "Veseli prijatelji" koja brine o napuštenim i zlostavljanim životinjama.
Sigurne smo da nas 95 posto od onih ljudi koji znaju što radimo smatra budalama, ali nas to uopće ne smeta jer radimo ono što obožavamo, počele su svoju priču Branimira Bosanac i Mirjana Oliver, čija udruga Veseli prijatelji u Darkomovu prostoru, u sklopu daruvarskoga odlagališta otpada Cerik, ima azil za pse.
Uvrede i psovke
O psima su počele voditi brigu kada su prije godinu i pol dana shvatile da u prihvatilištu psi rijetko prežive 60 dana, koliko je, ne uspije li ih se udomiti, zakonsko razdoblje prije eutanazije.
Ljubav prema životinjama stekle su u djetinjstvu i danas ne trpe kada su psi prepušteni sami sebi ili ih netko zlostavlja, pa su nerijetko u akciji.
- Često nakon anonimnih dojava o zlostavljanju izlazimo na teren i pokušavamo pse smjestiti u azilu. Nerijetko nam ih vlasnici daju samo da ih se riješe - tvrdi Branimira.
Tada psima pruže svu skrb, od liječničkoga pregleda i kastriranja do hrane, a neke obvezno uz ugovor i udome. No, tada su i same često žrtve pogrda, uvreda i prijetnji. Od jednoga starijeg čovjeka dobile su psa s teškom kožnom bolešću. Izliječile su ga i vratile vlasniku, ali za kontrole koju obavljaju kod vlasnika čiji psi izađu iz azila ili su udomljeni, primijetile su da je psić imao slomljenu nogu, u međuvremenu krivo zaraslu.
- Nakon upozorenja vlasnik je počeo vikati i prijetio policijom, pričaju su Branimira i Mirjana.
Redovito mlatio psa
U drugom slučaju, vlasniku koji je redovito tukao psa došle su po životinju s policijom. Pas je imao podliveno oko, temperaturu. Bio je u stanju šoka.
- Pred policijom je rekao da ga vodimo i toliko nas izvrijeđao da su i policajci morali reagirati. Njegovale smo životinju, dovele je u normalno stanje i vratile vlasniku, kažu djevojke.
No budući da je policija odradila svoj posao, on je završio na sudu, a Branimira i Mirjana bile su svjedokinje.
- Na sudu je lagao da psa nije maltretirao. Kada smo kasnije obilazile tu životinju, vidjele smo da je u odličnom stanju, pa smo pretpostavile kako je vlasnik dobio primjerenu kaznu i opametio se, kaže Branimira i dodaje da bi bilo sjajno kad bi se i drugim zlostavljačima, kojih ima puno, stalo na kraj.
Nerijetko, što ih jako žalosti, ni nakon dojave inspekcijama ništa se ne događa, pa trenutačno znaju za nekoliko životinja koje žive u očajnim uvjetima, a njima su ruke vezane.
Sigurne smo da nas 95 posto od onih ljudi koji znaju što radimo smatra budalama, ali nas to uopće ne smeta jer radimo ono što obožavamo, počele su svoju priču Branimira Bosanac i Mirjana Oliver, čija udruga Veseli prijatelji u Darkomovu prostoru, u sklopu daruvarskoga odlagališta otpada Cerik, ima azil za pse.
Uvrede i psovke
O psima su počele voditi brigu kada su prije godinu i pol dana shvatile da u prihvatilištu psi rijetko prežive 60 dana, koliko je, ne uspije li ih se udomiti, zakonsko razdoblje prije eutanazije.
Ljubav prema životinjama stekle su u djetinjstvu i danas ne trpe kada su psi prepušteni sami sebi ili ih netko zlostavlja, pa su nerijetko u akciji.
- Često nakon anonimnih dojava o zlostavljanju izlazimo na teren i pokušavamo pse smjestiti u azilu. Nerijetko nam ih vlasnici daju samo da ih se riješe - tvrdi Branimira.
Tada psima pruže svu skrb, od liječničkoga pregleda i kastriranja do hrane, a neke obvezno uz ugovor i udome. No, tada su i same često žrtve pogrda, uvreda i prijetnji. Od jednoga starijeg čovjeka dobile su psa s teškom kožnom bolešću. Izliječile su ga i vratile vlasniku, ali za kontrole koju obavljaju kod vlasnika čiji psi izađu iz azila ili su udomljeni, primijetile su da je psić imao slomljenu nogu, u međuvremenu krivo zaraslu.
- Nakon upozorenja vlasnik je počeo vikati i prijetio policijom, pričaju su Branimira i Mirjana.
Redovito mlatio psa
U drugom slučaju, vlasniku koji je redovito tukao psa došle su po životinju s policijom. Pas je imao podliveno oko, temperaturu. Bio je u stanju šoka.
- Pred policijom je rekao da ga vodimo i toliko nas izvrijeđao da su i policajci morali reagirati. Njegovale smo životinju, dovele je u normalno stanje i vratile vlasniku, kažu djevojke.
No budući da je policija odradila svoj posao, on je završio na sudu, a Branimira i Mirjana bile su svjedokinje.
- Na sudu je lagao da psa nije maltretirao. Kada smo kasnije obilazile tu životinju, vidjele smo da je u odličnom stanju, pa smo pretpostavile kako je vlasnik dobio primjerenu kaznu i opametio se, kaže Branimira i dodaje da bi bilo sjajno kad bi se i drugim zlostavljačima, kojih ima puno, stalo na kraj.
Nerijetko, što ih jako žalosti, ni nakon dojave inspekcijama ništa se ne događa, pa trenutačno znaju za nekoliko životinja koje žive u očajnim uvjetima, a njima su ruke vezane.